Procjenjuje se da prosječna osoba godišnje pojede najmanje 50.000 čestica mikroplastike i isto toliko ih udahne, stoji u prvoj studiji koja se bavi procjenom koliko plastičnog otpada nehotice unesemo u organizam, piše The Guardian.
Pretpostavlja se da je točan broj puno veći, zbog ograničene količine artikala hrane koje su istraživači analizirali. Znanstvenici ističu da najviše mikroplastike unosimo u organizam ako vodu stalno pijemo iz plastičnih flaša.
Trenutno nisu poznati učinci mikroplastike na zdravlje, no postoji mogućnost otpuštanja štetnih kemijskih spojeva u ljudskom organizmu jer neki dijelovi plastike koji su dovoljno ustinjeni mogu probiti tkivo i izazvati alergijske reakcije Do zagađenja mikroplastikom dolazi drobljenjem i mrvljenjem plastike na veličinu zrnca pijeska, te je se može pronaći po cijelom planetu. Znanstvenici su posvuda pronašli prisutnost mikroplastike: u zraku, zemlji, rijekama, i najdubljim dijelovima oceana.
Pronašli su prisutnost plastika u flaširanoj vodi i vodi iz slavine, plodovima mora i pivu, a u listopadu su prvi put pronašli uzorke mikroplastike u ljudskoj stolici, te su tako potvrdili da dolazi do kontaminacije.
Za novu studiju, objavljenu u Journal of Environmental Science and Technology, uzeli su podatke iz šest prijašnjih istraživanja koja su mjerila količinu čestica mikroplastike u ribi, školjkama, šećeru, soli, pivu, vodi i u zraku gradova. Znanstvenici su koristili prehrambene upute vlade SAD-a kako bi mogli izračunati koliko čestica plastike ljudi pojedu u godini. Procjenjuju da prosječna odrasla osoba pojede oko 50.000 čestica mikroplastike, a dijete oko 40.000.Većinu prehrambenih proizvida i napitaka nisu ispitali, istraživanje je bilo ograničeno na samo 15% kaloričnog udjela. “Ne znamo mnogo. Imamo velike rupe u podacima koje još moramo ispuniti”, kaže voditelj istraživanja Kieran Coxat na Sveučilištu Victoria u Kanadi.Postoji mogućnost da i ostali prehrambeni proizvodi kao što su kruh, mesne i mliječne prerađevine sadrže jednaku količinu plastike. “Vrlo je vjerojatno da će u ovim artiklima biti elika količina čestica plastike. Mogla bi doseći stotine tisuća.”Najbolji i najpristupačniji podaci koje imamo o zagađenju mikroplastikom odnose se na vodu. Flaširana voda prosječno sadrži 22 puta veću količinu mikroplastike nego ona koja dolazi iz slavine. Osoba koja pije isključivo flaširanu vodu, samo od toga unese u organizam 130.000 čestica mikroplastike godišnje, a ona koja pije vodu iz slavine, 4000.Znanstvenici ne znaju što se dogodi udisanjem mikroplastike, ali smatraju da većina udahnutih čestica ostane u organizmu te da ih ne izbacimo kihanjem ili kjašljanjem. Također se procjenjuje da čestice mikroplastike koje se slegnu na obrok mogu povećati udio konzumirane plastike za desetke tisuća čestica koje godišnje unesemo u organizam.
Stephanie Wright, iz King’s Collegea u Londonu, koja nije bila uključena u istraživanje, kaže: “Trenutne procjene u količini čestica mikroplastike relativno su niske u odnosu na druge čestice. Na primjer, procjenjuje se da prosječnom prehranom na zapadu pojedemo milijarde čestica titan dioksida. No ne znamo kakav učinak imaju male količine mikroplastike na organizam.”
Autor:P.B./Dnevno
Nema komentara:
Objavi komentar